Početna
Putovanja
fizička lica
pravna lica
rječnik
Rječnik

Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini samostalna organizacija koja za svoj rad odgovara Savjetu ministara Bosne i Hercegovine i ima zadatak da obezbijedi jedinstvenu primjenu zakona o osiguranju između entiteta, kao i postojanje nesmetane i djelotvorne saradnje između agencija za nadzor osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, te da osigura da se entitetski zakoni primjenjuju i tumače na pravičnoj i jedinstvenoj osnovi. Agencija ima obavezu osigurati da zakonodavstvo o osiguranju u Bosni i Hercegovini bude i ostane usaglašeno sa zakonodavstvom Evropske unije, koje se primjenjuje na oblast osiguranja.

Agencija za nadzor osiguranja Federacije BiH je obrazovana Zakonom o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju «Službene novine Federacije BiH», br. 24/05. (kojim je Ured za nadzor društava za osiguranje u Federacije Bosne i Hercegovine prerastao u Agenciju), kao samostalna neprofitna institucija Federacije sa sjedištem u Sarajevu. Agencija za nadzor ima regulatornu i nadzornu funkciju u cilju zaštite osiguranika i osiguravača na dobrobit industrije osiguranja, a u izvršavanju svojih funkcija djeluje na način koji je najpogodniji za ispunjenje regulatornih ciljeva

Agencija za osiguranje Republike Srpske je osnovana Zakonom o društvima za osiguranje «Službeni glasnik Republike Srpske», br. 17/05. kao samostalna i neprofitna institucija Republike Srpske, koja za svoj rad odgovara Narodnoj skupštini Republike Srpske, sa sjedištem u Banja Luci. Funkcija, nadležnosti i djelokrug rada Agencije za osiguranje Republike Srpske su slične i imaju isti cilj kao i Agencije za nadzor osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Aktuar je stručnjak osposobljen za izračun rizika i vjerojatnost nastanka nekog događaja koji svoja znanja usmjerava na financijske i poslovne probleme, posebice kada je neizvjestan iznos ili vrijeme buduće isplate. Osnovna zadaća mu je dizajniranje i korištenje matematičkih modela kojima određuju premijske stope te potrebne pričuve kako bi osiguravajuće društvo moglo ispuniti sve obveze prema osiguranicima.

Bonus je sniženje premijske stope osiguraniku za iduće razdoblje osiguranja ako su štete za prošlo ugovoreno razdoblje bile ispod ugovorenog limita s obzirom na ukupnu premiju. Tako npr. ako premija iznosi 1.000 novčanih jedinica, a štete ne premaše 40% premije, osiguraniku se odobrava bonus.

Cilmerizacija je obrada matematičke pričuve osiguranja života na realnu visinu otkupne vrijednosti u slučaju odobravanja zajmova iz osiguranja života, kapitalizacije i sl. To je postupak kojim se za pojedinog osiguranika ne odvaja puna neto ma¬tematička pričuva, nego se ona umanjuje za sadašnju vrijednost neprispjelog dijela premije koji služi za pokriće troškova sklapanja osiguranja.

Cedent je osiguravač koji prenosi višak rizika iznad svog samopridržaja na reosiguravača Ovakvim načinom disperzije rizika mogu se pokriti vrlo veliki rizici.

Cesionar je reosiguravač koji preuzima višak rizika od osiguravača. Ukoliko reosiguravač ne može preuzeti sav rizik, on dalje plasira rizik drugom ili više reosiguravača.

Dodatak za prevenciju je iznos od kojeg se obrazuje fond preventive koji služi za spriječavanje i smanjivanje šteta. Iz dijela funkcionalne premije namijenjenog za preventivu kod osiguranja imovine najčešće se jedan dio izdvaja za preventivne mjere zaštite od požara (vatrogasni doprinos).

Društvo za osiguranje je osiguravajuća kompanija koja obavlja poslove osiguranja. Društvo za osiguranje je dioničko društvo, odnosno akcionarsko društvo ili društvo za uzajmno osiguranje, kao i bilo koji drugi oblik društva za osiguranje koje nije iz Fedracije ili Republike Srpske koje je obrazovano u Federaciji odnosno Republici Srpskoj ili posluje u skladu sa Zakonom.

Društvo za zastupanje obavlja poslove zastupanja u osiguranju, u ime i za račun, ili samo za račun, jednog ili više društava za osiguranje kao isključivu djelatnost, akojem je prethodno izdato odobrenje za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i koje je registrirano kod Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH. Firma društva za zastupanje u osiguranju mora sadržavati i oznaku djelatnosti „zastupanje u osiguranju“. Osniva se kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o privrednim/gospodarskim društvima.

Dužna premija je novčani iznos premije koji je dospio, ali nije naplaćen u prethodnom obračunskom razdoblju.

Dvostruko osiguranje. O dvostrukom osiguranju govorimo u slučaju kada je neka stvar osigurana kod dva ili više osiguratelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za istog osiguranika, a zbroj osiguranih iznosa prelazi vrijednost osigurane stvari.

Faktor sigurnosti ili doplatak za sigurnost. Doplatak za sigurnost je uvećanje premije za određeni postotak radi stvaranja rezerve za nepredviđene događaje; dio tehničke premije iznad tzv. Neto ( riziko ) premije, tj. iznad tehničke premije dobivena direktnom kalkulacijom iz podataka o štetama. Obično se riziko premija uvećava za jednu, dvije ( rijetko tri ) standradne devijacije uzorka, kako bi se povećala vjerojatnost da nastala šteta neće biti veća od premije. Smisao ovog doplatka je smanjenje utjecaja uzorka šteta na temelju koje se izračunava premija, odnosno smanjenje vjerojatnosti insolovetnosti osiguranja.

Fakturirana premija je dio premije dospio na naplatu i koji je fakturiran u određenom obračunskom razdoblju, ako je ugovoreno plaćanje premija u ratama.

Franšiza je sniženje osigurateljne naknade izraženo u postotku od osigurane svote. Iskazuje se kao postotak od osigurane svote, a može biti i u apsolutnom iznosu. Uvodi se ne samo zbog troškova koji nisu adekvatni njezinoj visini (izbjegavanje bagatelnih šteta) već i zbog toga da se osiguranike stimulira na racionalno ponašanje na održavanju i čuvanju osiguranog predmeta. Vrste:

1. Integralna. Kod integralne franšize, ako je šteta niža od visine ugovorene franšize, odšteta se ne isplaćuje, a ako je šteta iznad visine franšize, odšteta se isplaćuje u cijelosti kao da franšiza nije ni ugovorena. Npr. ako je osigurana svota 100.000 KM, a ugovorena je integralna franšiza od 10%, onda štete do visine od 10% od osigurane svote (10.000 KM) snosi sam osiguranik. Ako šteta pređe taj iznos, osiguratelj je u obvezi isplatiti odštetu u cijelosti kao da franšiza nije ugovorena.

2. Odbitna. Kod ove franšize osiguratelj, kao i kod integralne franšize, isplaćuje odštetu samo ako je ona veća od visine ugovorene odbitne franšize. Međutim, za razliku od integralne franšize, ovdje osiguranik uvijek učestvuje u isplaćivanju odštete. Kod odbitne franšize , dakle, ukoliko je šteta bila ispod ugovorene franšize, osiguravatelj, kao i kod integralne franšize, ne isplaćuje odštetu. Međutim, ako je šteta bila veća od ugovorene franšize, osiguranik učestvuje u isplaćivanju odštete s ugovorenim iznosom franšiže te mu osiguratelj isplaćuje iznos koji premašuje iznos ugovorene franšize. Ovdje, dakle, osiguranik uvijek učestvuje u plaćanju odštete. Ugovara se isto tako u postocima ili u apsolutnom iznosu od osigurane svote.

3. Agregatna franšiza ili fiksna godišnja franšiza je odbitna franšiza kod koje se primjenjuje odbitak tako dugo dok visina ukupnih odbitaka franšize ne dosegne ugovoreni ukupni iznos franšize za tu godinu. Ako je npr. ugovorena godišnja agregatna franšiza u iznosu od 1.000 KM i ako u januaru nastane šteta u iznosu od 500 KM, osiguravatelj nije u obvezi prema osiguraniku. Međutim, ako u februaru nastane šteta od 2.000 KM, onda će osiguratelj platiti 1.500 KM, a osiguranik će snositi trošak od 1.000 KM (jer je ukupna šteta u januaru i februaru 2.500, a godišnji limit je 1.000). Ostale štete koje će nastati kasnije u toku godine osiguratelj će platiti u cijelosti jer je dostignuta razina agregatne franšize.

Gubitak prava iz ugovora o osiguranju je ugovorna sankcija. To znači gubitak osigurateljeve garancije, predviđene ugovorom, zbog toga što se osiguranik nije držao svojih obveza iz ugovora o osiguranju. Osiguranik ostaje bez prava na naknadu štete odnosno na isplatu osigurnine.

Gustoća osiguranja je pokazatelj razvijenosti osiguranja a izražena je kroz odnos premije osiguranja i broja stanovnika te pokazuje potrošnju na proizvode osiguranja na godišnjoj razini.

Jamstveni kapital društva za osiguranje je kapital kojim društvo trajno raspolaže, odnosno garancijski fond dovoljan da se njime jamči stalno ispunjenje obveza društva iz ugovora o osiguranju.

Kapitalizacija ili uglavničenje je smanjenje osigurane svote na iznos otkupne vrijednosti police osiguranja - uglavničenje štednog dijela premije osiguranja. Ugovaratelj osiguranja stječe pravo na kapitalizaciju ako je platio premiju osiguranja života barem za prve tri godine trajanja osiguranja. Do smanjenja svote osiguranja dolazi automatski nakon prestanka plaćanja premije.

Karenca je razdoblje određeno ugovorom, koje slijedi nakon zaključenja ugovora, tijekom kojeg ugovor o osiguranju traje, ali obveza osiguratelja da isplati osiguranu svotu ili rentu ne postoji, ili postoji u nekom manjem iznosu.

Korisnik osiguranja je osoba kojoj pripada pravo na osiguranu svotu ili na naknadu štete iz ugovora o osiguranju.

Kvota štete je odnos između šteta i premija mjerodavnih za promatrano razdoblje. Ona je omjer mjerodavne štete i mjerodavne premije.

List pokrića je potvrda o sklopljenom osiguranju, kojom se može privremeno zamijeniti polica. U list pokrića se unose svi bitni dijelovi ugovora o osiguranju.

Malus je povišenje premijske stope osiguraniku za iduće razdoblje osiguranja ako su štete u prošlom ugovorenom razdoblju premašile ukupnu uplaćenu premiju. Npr. ako su štete u prijašnjem razdoblju iznosile više od 150% uplaćene premije, premijska stopa povisuje se za unaprijed utvrđeni postotak, npr. 20%.

Margina solventnosti je sastav imovine-aktive u skladu sa djelatnostima koje obavlja svako društvo za osiguranje. Marginu solventnosti propisuje Agencija za nadzor, a svako društvo obavezno je da odredi marginu solventnosti u pogledu svog cjelokupnog poslovanja, koja odgovara ukupnoj aktivi umanjenoj za nematerijalna ulaganja, aktivna vremenska razgraničenja, gubitak, obaveze (uključujući matematičku rezervu osiguranja života) i za prenosne pozicije (prenosne premije i rezervisane.

Matematička pričuva osiguranja života je razlika između sadšanje vrijednosti svih budućih obveza osiguravatelja po ugovorima iz osiguranja života i sadašnjevrijednosti svih budućih obveza osiguravatelja osiguranja po tim ugovorima. Matematička pričuva je dio tehničkih pričuva osiguravatelja. Nastaje jer su iz praktičnih razloga za trajanja osiguranja godišnje premije jednake, mada se zbog većeg rizika smrti prirodna premija povećava svake godine.

Mjerodavna premija je dio premije osiguranja koji se odnosi na zaštitu koju je osiguravatelj već pružio na temelju police osiguranja. Premija koja je za osiguranje već plaćena godinu dana bit će nakon proteka šest mjeseci u pola iznosa mjerodavna – zarađena premija.

Mjerodavne štete su obveze osiguratelja po ugovorima o osiguranju (od štete) nastale u promatranom vremenskom razdoblju.

Mješovito osiguranje života je u pravilu dugoročno svotno osiguranje kod kojeg se svota osiguranja isplaćuje korisniku osiguranja:

1. ako osiguranik umre za trajanja osiguranja ili

2. na kraju ugovorenog trajanja osiguranja (po doživljenju).

Načelo naknade štete je načelo po kojem se naknada iz osiguranja određuje prema svoti osiguranja i ona ne može biti veća od stvarne štete, niti viša od svote osiguranja u imovinskom osiguranju. Primjena ovog načela kod ugovora o osiguranju imovine sprječava špekulacije i ostvarenje neosnovane zarade iz osiguranja.

Nadosiguranje je osiguranje u kojem je svota osiguranja veća od stvarne vrijednosti predmeta osiguranja.

Naplaćena premija je premija koju je ugovaratelj osiguranja uplatio temeljem ugovora o osiguranju neposredno na žiroračun osiguravajućeg društva ili je za izvršenje obveze plaćanja dao instrumente plaćanja (čekove, kreditne kartice, mjenice) s naznačenim dospijećem plaćanja.

Nesretni slučaj. Nesretnim slučajem smatra se iznenadni i o volji osiguranika nezavisni događaj, koji djeluje uglavnom izvana i naglo na tijelo osiguranika, te ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni ili djelomični trajni invaliditet, privremenu nesposobnost za rad ili narušenje zdravlja koje zahtjeva liječničku pomoć.

Odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama.

Odšteta je iznos koji osiguratelj priznaje kao naknadu na temelju uvjeta sklopljenog ugovora o osiguranju.

Osiguranik

• U osiguranju imovine, osoba na koju glasi ugovor o osiguranjju;

• U osiguranju života i u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osoba na čiji život je zaključeno osiguranje.

Osoba kojoj se isplaćuje naknada ne mora biti osiguranik. Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste osobe, za valjanost ugovora o osiguranju potrebna je pismena suglasnost osiguranika.

Osigurani slučaj. Događaj koji može prouzročoti štetu, a pripada rizicima koje osiguravatelj pokriva svojom djelatnošću. Događaj s obzirom na koji se zaključuje osiguranje ( osigurani slučaj) mora biti, budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje osiguravača.

Osiguranje je djelatnost podsredstvom koje se na načelu uzajmnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od određenih opasnosti ( rizika ) koje ugrožavaju imovinu i osobe. Ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovarač osiguranja da plati određeni iznos organizaciji za osiguranje ( osiguravač ), a organizacija se obavazuje da, ako se desi događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplati osiguraniku ili nekom trećem licu naknadu odnosno ugovorenu svotu ili učini nešto drugo.

Osiguranje na prvi rizik je vrsta svotnog osiguranja za koje je karakteristično da se svota određuje prema svoti prvog rizika. Svotom prvog rizika smatra se očekivana (predvidiva, pretpostavljena) šteta.

Osiguranje po štetnom događaju. Kod nekih vrsta osiguranja, npr. kod osiguranja od odgovornosti, obveza osiguratelja nije ograničena samo štetom na stvarima, već uzima u obzir i povrede tijela i zdravlja osoba. U takvim slučajevima postoji mogućnost ugovaranja svota: za štete na stvarima, za povrede tijela ili zdravlja osoba, za štete na stvarima i osobama zajedno.

Osiguranje s fiksnom svotom je osiguranje kod kojih je svota osiguranja za vrijeme trajanja osiguranja fiksna.

Osiguranja s kliznom svotom je osiguranje kod kojih je svota osiguranja za vrijeme trajanja osiguranja klizna.

Osiguranje života povezano s udjelima u investicijskim fondovima. Kod ovog oblika osiguranja života, dio premije osiguranja (oko 10%) služi za pokriće rizika smrti i troškova osiguranja a ostatak premije se koristi za kupnju udjela u investicijskim fondovima po tržišnoj cijeni u tom trenutku, a prema izboru vlasnika police. Ako tijekom ugovorenog trajanja osiguranja nastupi smrt osiguranika, onda se isplaćuje svota osiguranja za slučaj smrti zajedno s vrijednošću udjela na taj dan. Ako osiguranik doživi istek osiguranja, u tom slučaju se isplaćuje naknada vezana za vrijednost tih udjela, drugim riječima, vlasnici polica sami postaju "izravni investitori" na tržištu.

Osiguravajuća društva su financijske institucije koje obavljaju poslove osiguranja. One ulaze u grupu nebankarskih financijskih institucija koje su važan sudionik na financijskom tržištu.

Osigurljiv interes. Pod osigurljivim interesom podrazumijevamo zainteresiranost jedne osobe da ne nastupi osigurani slučaj, jer bi inače pretrpjela materijalnu štetu, a pravnim je poretkom dopustivo taj interes osigurati. Pravno dopustiv je svaki interes koji nije suprotan ustavnim odredbama, prisilnim propisima i pravnim normama.

Osigurnina je novčani iznos koji osiguratelj isplaćuje osiguraniku kad nastupi osigurani slučaj. U životnom osiguranju to je svota osiguranja, a u imovinskom osiguranju naknada za štetu .

Otkup osiguranja. Ugovaratelj osiguranja, koji ima zaključen ugovor o osiguranju života za slučaj smrti ili doživljenja, ima pravo da, pod određenim uvjetima navedenim u ugovoru o osiguranju, zatraži od osiguratelja isplatu otkupne vrijednosti police osiguranja. Ugovaratelj po zakonu ostvaruje pravo na otkup nakon što je platio tri godišnje premije osiguranja života. U ugovoru o osiguranju moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj može zahtijevati isplatu otkupne vrijednosti police osiguranja, a i način kako se ta vrijednost izračunava, u skladu s uvjetima osiguranja.

Oštećenik je osoba koja se javlja sa svojim zahtjevom za naknadu štete za koju je odgovoran osiguranik koji je sklopio osiguranje od odgovornosti prema trećoj osobi.

Penetracija osiguranja je jedan od pokazatelja razvijenosti osiguranja u jednoj zemlji. Ona predstavlja udio premije osiguranja u BDP-u jedne zemlje.

Počekni rok, respiro rok, rok koji stranke ugovora o osiguranjuugovaraju kao razdoblje nakon isteka osiguranja, u kojem se ostavlja mogućnost osiguraniku da zaključi novi ugovor o osiguranju. Osiguravatelj preuzima obvezu plaćanja štete nastale u pričeknom roku, a ugovaratelj osiguranja obvezuje se da će ako se u tom roku dogodi štetni događaj, platiti premiju za cijelo razdoblje osiguranja. Počekni rok posotji samo ako je ugovorom o osiguranju predviđen. On je ugovoren i u korist je osiguranika. Njemu se omogućuje da u počeknom roku još razmišlja hoće li se ponovo osigurati,a istovremeno mu se daje sigurnost da će mu šteta nastala u tom roku biti pokrivena osiguranjem.

Podosiguranje je osiguranje kod kojeg je u vrijeme zaključenja ugovora vrijednost osiguranog predmeta bila veća od osigurane svote. Iznos naknade smanjuje se razmjerno odnosu osigurane svote i vrijednosti osiguranog predmeta, ako nije drugačije ugovoreno.

Polica osiguranja je pismena isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju, čiji je sadržaj propisan Zakonom o obveznim odnosima. U polici osiguranja trebaju biti navedeni: ugovorene strane, osigurana stvar odnosno osigurana osoba, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, razdoblje u kojem se mogu ostvariti prava iz osiguranja, dan početka osiguranja, svote osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premija ili doprinos, dan dospijeća premije, popust na premiju osiguranja, broj i iznos rata otplate premije, uvjeti otkazivanja osiguranja, datum izdavanja polise i potpis ugovornih strana. Bitne odredbe u polisi ne smiju biti napisane sitnim slovima i brojevima.

Policirana ili ugovorena premija (bruto premija) je ukupan iznos premije koji osiguranik plaća i koji je iskazan na polici osiguranja a služi za pokriće rizika u ugovorenom razdoblju.

Ponuda osiguranja je obrazac kojim ugovaratelj osiguranja ili osiguranik nudi osiguravajućem društvu da kod njega osigura neki svoj interes. Ponudu osiguranja može dati i osiguratelj.

Portfolio osiguranja predstavlja ukupnost poslova osiguratelja. To su svi ugovori o osiguranju raspoređeni po vrstama i skupinama osiguranja. Portfolio se može iskazati brojem ugovora o osiguranju ili brojem osiguranika, ali i iznosom ukupne premije za pojedinu vrstu osiguranja.

Poslovi osiguranja, u smislu Zakona o osiguranju, su sklapanje i ispunjavanje ugovora o životnom i neživotnom osiguranju, odnosno reosiguranju, isključujući obvezna socijalna osiguranja.

Posrednik ili broker je osoba koja posreduje između prodavatelja i kupca da bi olakšao kupoprodaju dobara i usluga, s ciljem dobivanja naknade, provizije razmjerno cijeni prodanih dobara. Naš Zakon o osiguranju definira posrednika u osiguranju kao fizičku osobu koja je dobila ovlaštenje za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju. Posrednik u osiguranju radi u ime ugovaratelja osiguranja.

Posredovanje u osiguranju je djelatnost pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme za sklapanje ugovora o osiguranju, odnosno reosiguranju, uključujući pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje.

Predujam je isplata dijela osigurane svote unaprijed u visini otkupne vrijednosti police osiguranja. Ugovaratelj osiguranja se odlučuje na predujam kad ne može plaćati premiju, a ne želi raskid ugovora, otkup ili kapitalizaciju, odnosno, kad su mu sredstva potrebna za neke druge namjene. Pravo na otkup ugovaratelj osiguranja stječe uplatom minimalno tri godišnje premije osiguranja.

Premija osiguranja (cijena osiguranja) je novčani iznos koji osiguranik plaća osiguratelju za preuzeti rizik prilikom sklapanja osiguranja.

Pričuve za bonuse i popuste oblikuju se u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici na osnovi prava na:

1. sudjelovanje u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na temelju ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička pričuva,

2. buduće djelomično sniženje premije (popusti),

3. povrat dijela premije za nepotrošeno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno).

Pričuve šteta su sredstva namijenjena isplati već nastalih, a neisplaćenih šteta. Pričuva šteta utvrđuje se po zaključnom računu za kalendarsku godinu, uzimajući u obzir sve štete koje su prijavljene i obveze prema njima.

Pričuve za kolebanje šteta namijenjene su izravnanju neravnomjernog nastajanja štetnih događaja. Društvo za osiguranje može oblikovati pričuve za kolebanje šteta u onim vrstama osiguranja za koje se na temelju statističkih podataka mogu očekivati značajnija odstupanja godišnjeg iznosa šteta. Pričuve za kolebanje šteta oblikuju se na temelju odstupanja kvote šteta obračunskog razdoblja od prosječne kvote šteta u promatranom razdoblju. Država propisuje koja rezerviranja za kolebanje šteta osiguravatelj može imeati i na temelju kojih aktuarskih proračuna se utvrđuju.

Pričuve za katastrofalne rizike odnose se na sredstva koja se izdvajaju za pokriće šteta koje mogu izazvati potresi, različiti oblici elementarnih nepogoda, nuklearni rizici i sl.

Prijenosna premija je dio premije koji se odnosi na trajanje osiguranja u idućoj godini. Pričuva za prijenosne premije kod pojedinog osiguranja oblikuje se u visini onog dijela obračunate premije koji se odnosi na pokriće osiguranja za razdoblje osiguranja nakon obračunskog razdoblja za koje se izračunava pričuva.

Prosječna premijska stopa je omjer između ukupne premije i svote osiguranja pojedinog skupa rizika.

Prosječna stopa štete je omjer između ukupnog iznosa šteta i svote osiguranja svih rizika u nekom skupu rizika.

Prosječna šteta je omjer između novčanog iznosa ukupnih šteta i broja tih šteta.

Reosiguranje. Zasebna djelatnost osiguranja koja se ostvaruje tako što osiguravatelj prenosi na reosiguravatelja dio rizika koji je prethodno preuzeo u osiguranje i za uzvrat plaća reosiguravatelju premiju reosiguranja.

Retrocesija predstavlja dijeljenje rizika primljenog u reosiguranje i ustupanje njegovog dijela u pokriće drugom reosiguravatelju.

Retrocedent je reosiguravač koji daje dio primnjenog rizika u pokriće drugom reosiguravaču.

Retrocesionar je reosiguravač koji preuzima dio ponuđenog rizika u pokriće.

Riziko osiguranje života je oblik životnog osiguranja kod kojeg se svota osiguranja isplaćuje korisniku samo ako osiguranik umre za trajanja osiguranja. U suprotnom nema isplate svote osiguranja.

Rentno osiguranje je vrsta životnog osiguranja kojim se pokrivaju periodične isplate određenih ugovorenih iznosa osiguraniku kroz određeno razdoblje ili do kraja života.

Samopridržaj je dio osigurane svote ili svote pod rizikom kod svakog pojedinog rizika koji osiguravatelj ne predaje u reosiguranje. Visina samoridržaja određena je limitom pokrića osiguravatelja, a utvrđuje se prema opsegu osiguranja, učestalosti šteta, strukturi i težini pruzetih rizika. Mogućnost samopridržaja je to veća što je mogućnost osiguravatelja za izravnanje rizika.

Skadenca je istek važenja ugovora o osiguranju, odnosno datum od kojeg osiguratelj nije više u obvezi isplate osigurnine.

Sredstva preventive su dio funkcionalne premije osiguranja u određenim skupinama osiguranja koja služi za pokriće određenih izdataka čija je svrha smanjenje budućih rizika. Npr. vatrogasni doprinos.

Subrogacija. Pod pojmom subrogacija općenito se razumijeva zamjena jedne osobe u pravnom odnosu drugom osobom, tako da ona stječe ista prava i dužnosti koje je imala osoba u čiju je pravnu poziciju stupila. U pravnom poslu osiguranja pojmom subrogacija označava se pravo osiguratelja da isplatom naknade za štetu stupi u osiguranikovu pravnu poziciju u vezi sa štetom za koju je isplaćena osigurnina. To se pravo naziva pravo subrogacije osiguratelja ili subrogacija osiguratelja. Kad je ugovor o osiguranju zaključen sa više osiguravača koji su se sporazumjeli o zajedničkom snošenju i raspodjeli rizika, svaki osiguravač naznačen u polisi osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu.

Svota osiguranja je iznos na koji je neka stvar, imovinski interes ili osoba osigurana. Ona je u pravilu najviša svota do koje osiguravatelj pokriva rizik (gornja granica obveze osiguravatelja).

Šteta je stvarni iznos gubitka koji je nastao ostvarenjem osiguranog rizika. Šteta je nepovoljna promjena na imovini ili na osobi prouzročena nečijom radnjom ili nekim događajem.

Tehnička premija (neto premija, cijena rizika ili čista premija) služi za ispunjenje obveze iz ugovora o osiguranju tj. za:

• podmirenje šteta i isplatu ugovorenih svota osiguranja te troškova utvrđivanja obveza iz ugovora o osiguranju (procjena štete, sudski troškovi, troškovi vještačenja i sl.)

• podmirenje premije suosiguranja i reosiguranja

• izdavanje dijela premije koji se odnosi na trajanje osiguranja u idućoj godini (prijenosna premija)

• izdvajanje dijela premije potrebnog za isplatu nastalih, a nepodmirenih obveza iz osiguranja u tekućoj godini (rezervirane štete)

• druge pričuve osiguranja.

Tržište osiguranja je ukupnost odnosa između ponuđača i tražitelja proizvoda osiguranja, pri čemu se ti odnosi odvijaju temeljem slobodnih odluka svih sudionika.

Ugovaratelj osiguranja je fizička ili pravna osoba koja sklapa ugovor s osigurateljem. Kod pojedinih vrsta ugovora o osiguranju ugovaratelj osiguranja može ujedno biti i osiguranik, ali i korisnik osiguranja (ugovor o osiguranju osoba).

Ugovor o osiguranju je ugovor kod kojeg se osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja da će osiguraniku ili korisniku osiguranja isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

Uvjeti osiguranja predstavljaju niz odredaba koje reguliraju odnose iz ugovora o osiguranju, dakle reguliraju prava i obveze ugovornih stranaka. Postoje:

1. Opći uvjeti se primjenjuju na sve ugovore o osiguranju iz pojedine vrste osiguranja. Oni dakle, općenito, uniformno, rješavaju odnose iz ugovora o osiguranju.

2. Posebni uvjeti osiguranja uređuju ugovorne odnose nekih vrsta ugovora o osiguranju na poseban način. Posebni uvjeti isključuju primjenu općih uvjeta osiguranja.

Valutirane (taksirane) police su police kod kojih se u dopuštenim granicama naknada iz osiguranja određuje prema vrijednosti koju su stranke sporazumno utvrdile (ugovorena vrijednost), a ne prema dokazanoj vrijednosti štete.

Višestruko osiguranje. O višestrukom osiguranju govorimo kada je neka stvar osigurana kod dva ili više osiguratelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za istog osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi vrijednost te stvari.

Zaračunata bruto premija neživotnih osiguranja uključuje sve iznose premija koje su ugovorene (policirane) u tekućem obračunskom razdoblju za razdoblje najduže do godinu dana, bez obzira odnose li se ti iznosi u cijelosti ili djelomično na kasnije obračunsko razdoblje.

Zaračunata bruto premija životnih osiguranja uključuje sve iznose premija koji su naplaćeni do kraja obračunskog razdoblja, bez obzira odnose li se ti iznosi u cijelosti ili djelomično na kasnije obračunsko razdoblje ili razdoblja.

Zastupanje u osiguranju je djelatnost pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme i sklapanja ugovora o osiguranju u ime i za račun jednog ili više društava za osiguranje za proizvode osiguranja koji međusobno ne konkuriraju.

Zastupnik u osiguranju je fizička osoba koja je dobila ovlaštenje nadzornog tijela za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju i kojoj je zabranjeno obavljanje poslova posredovanja u osiguranju .

Zelena karta osiguranja je međunarodna isprava o osiguranju autoodgovornosti, koja je osigurateljna putovnica za motorno vozilo u međunarodnom saobraćaju. Sadrži međunarodne oznake svih država članica zelene karte, najnužnije podatke o osiguraniku i vozilu, te o vremenu za koje vrijedi. Sadrži i klauzule koje potpisuje osiguranik,a koje predstavljaju punomoć obrađivačkom uredu da može obraditi i isplatiti štetu nastalu tim vozilom na njegovom području. Strogo je formalizovan obrazac.